Azara

Kriza u offshore sektoru

oilrig2015Naftne kompanije bilježe gubitke nakon što su prethodnih godina poslovale s dobitkom. Velika kriza na naftnom tržištu dovodi do privezivanja naftnih platformi i offshore brodova, dok u isto vrijeme otkaze dobiva preko 200 000 radnika.

Cijena nafte pala je na oko 45 dolara po barelu, što je najniže u posljednjih šest godina, točnije od 2009. godine i nastupanja recesije. Prema nekim istraživanjima, očekuje se da će proći neko vrijeme dok se cijena ne vrati na 90 ili 100 dolara po barelu.

Zašto dolazi do pada cijena nafte? Zašto se to događa sada?

Više je razloga. Jedan od njih je povećana proizvodnja nafte u SAD-u, što je dovelo do toga da Saudijska Arabija, Nigerija i Alžir sad moraju izvoziti za Azijsko tržište. Irak i Kanada također bilježe povećanje proizvodnje. Više ˝igrača˝, manja potražnja.

S druge strane, pojavljuju se obnovljivi izvori energije i potražnja za naftom je u padu.

Tko profitira od pada cijene nafte?

Jasno je, svaki motorist može vam reći da su cijene goriva pale. Nadalje, kućanstva troše otprilike 750 dolara manje na naftu, prema podacima od strane Američke Agencije za potrošnju energije. Europljani i drugi narodi bi također trebali profitirati na sličan način.
Cijena goriva kreće se oko 2,30 dolara po litri, za razliku od prošlogodišnjih 3,45 dolara po litri.

Tko gubi?

Za početak, države poput Venezuele, Irana, Nigerije, Ekvadora, Brazila ili Rusije.  U SAD-u, Aljaska, Sjeverna Dakota, Teksas, Oklahoma i Louisiana su države koje bi mogle iskusiti ekonomske probleme.
Tvrtke poput Chevron-a ili Shell-a nedavno su objavile kako su srezale plaće kako bi mogle uštedjeti, ali su takve mega kompanije i dalje u boljem stanju od manjih kompanija koje posluju s naftom. Neke manje kompanije prisiljene su ˝potpisati kapitulaciju˝.

Kad bi se stanje moglo popraviti?

Prema nekim procjenama, stanje bi se moglo popraviti kroz sljedećih godinu ili dvije. Promjena bi mogla nastupiti krajem sljedeće godine.

Preuzeto sa NY Times-a
Autor: CLIFFORD KRAUSS

Naftne kompanije u problemima

Naftne kompanije bilježe gubitke nakon što su prethodnih godina poslovale s dobitkom. Velika kriza na naftnom tržištu dovodi do privezivanja naftnih platformi i offshore brodova, dok u isto vrijeme otkaze dobiva preko 200 000 radnika.

Cijena nafte pala je na oko 45 dolara po barelu, što je najniže u posljednjih šest godina, točnije od 2009. godine i nastupanja recesije. Prema nekim istraživanjima, očekuje se da će proći neko vrijeme dok se cijena ne vrati na 90 ili 100 dolara po barelu.

Zašto dolazi do pada cijena nafte? Zašto se to događa sada?

Više je razloga. Jedan od njih je povećana proizvodnja nafte u SAD-u, što je dovelo do toga da Saudijska Arabija, Nigerija i Alžir, primjera radi, sad moraju izvoziti za Azijsko tržište. Irak i Kanada također bilježe povećanje proizvodnje. Više ˝igrača˝, manja potražnja.

S druge strane, pojavljuju se obnovljivi izvori energije i potražnja za naftom je u padu.

Tko profitira od pada cijene nafte?

Jasno je, svaki motorist može vam reći da su cijene goriva pale. Nadalje, kućanstva troše otprilike 750 dolara manje na naftu, prema podacima od strane Američke Agencije za potrošnju energije. Europljani i drugi narodi bi također trebali profitirati na sličan način.

Cijena goriva kreće se oko 2,30 dolara po litri, za razliku od prošlogodišnjih 3,45 dolara po litri.

Tko gubi?

Za početak, države poput Venezuele, Irana, Nigerije, Ekvadora, Brazila ili Rusije.  U SAD-u, Aljaska, Sjeverna Dakota, Teksas, Oklahoma i Louisiana su države koje bi mogle iskusiti ekonomske probleme.

Tvrtke poput Chevron-a ili Shell-a nedavno su objavile kako su srezale plaće kako bi mogle uštedjeti, ali su takve mega kompanije i dalje u boljem stanju od manjih kompanija koje posluju s naftom. Neke manje kompanije prisiljene su ˝potpisati kapitulaciju˝.

Kad bi se stanje moglo popraviti?

Prema nekim procjenama, stanje bi se moglo popraviti kroz sljedećih godinu ili dvije. Promjena bi mogla nastupiti krajem sljedeće godine.